Srbizu podržava Siriza?! Aleksopulosa podržava Cipras?!

Ruska manjinska lista koju čini pravoslavni savez Srpsko-ruski pokret, Srpsko-ruska partija Vukovi i Pokret Grka Srbiza, nakon odluke Upravnog suda izlazi na parlamentarne izbore pod rednim brojem 19, dok će na lokalnim izborima u Beogradu biti pod rednim brojem 12. Iz Grčke je stigla snažna podrška od strane  poslanika Sirize Ioanisa Sifakisa. On je uputio pismo predsedniku Pokreta Grka Srbiza prof. dr Hristosu Aleksopulosu sledeće sadržine:

”Poštovani Hristose,

Znajući za tvoj doprinos društvu, obzirom na tvoje iskustvo i dokazano drugarstvo, iskreno verujem da će tvoja kandidatura na parlamentarnim izborima doprineti društvenom napretku i demokratiji u vašoj zemlji i ojačati pozicije Helenizma kako u dijaspori tako i u prijateljskoj zemlji na Balkanu u kojoj živiš.

Srdačno,

Ioanis Sifakis”.

 

Ioanis Sifakis, poslanik Sirize

Portal novinar.rs prenosi intervju koji je dao predsednik Pokreta Grka Srbiza, prof.dr Hristos Aleksopulos u kojem je objasnio ideološko i praktično stanovište delovanja Pokreta Grka Srbiza kao i sopstveno viđenje politike, ali je govorio i o podršci koju je dobio od Sirize .

Srpsko-grčko prijateljstvo gradilo se vekovima. Bratske veze dva naroda posebno su zasijale svetlošću savezništva u Prvom svetskom ratu. Pored Pravoslavlja, tradicionalnog prijateljstva i poštovanja, jedna od niti koje spajaju dva naroda jesu i istaknuti pojedinci koji predstavljaju pravu sponu u međusobnom približavanju Srbije i Grčke. Jedan od ljudi koji je svoj ugled u Grčkoj, znanje i profesionalni kredibilitet stavio na korist i službu Srbiji je prof. dr Hristos Aleksopulos. Poreklom iz Servije (Srbice) u Grčkoj koja kao da je svojim imenom opredelila životni put ovom čoveku, Aleksopulos je, poput svog pretka dr Panajota Papakostopulosa, osnivača Srpskog lekarskog društva, došao u Srbiju da ostane. Grk rođenjem Srbin životom i delom. Čovek kojem je Grčka Otadžbina a Srbija Kuća-prof. dr Hristos Aleksopulos je čovek koji danas predstavlja jednu od najvažnijih karika kada je u pitanju saradnja Srba i Grka.

Dr sci.med. Hristos Aleksopulos, pored toga što je profesor strukovnih studija medicine ima zapažen društveno-politički angažman i veliki doprinos promociji srpske kulture, istorije i tradicije u Grčkoj. Ovih dana je njegovo ime dospelo u žižu interesovanja zbog toga što Pokret Grka Srbiza, čiji je predsednik, učestvuje na izborima zajedno sa Srpsko-ruskim pokretom i Srpsko-ruskom partijom Vukovi. Ono što je još više pobudilo interesovanje jeste činjenica da je prof.dr Hristos Aleksopulos blizak sa bivšim grčkim premijerom Grčke i predsednikom Koalicije radikalne levice poznatije kao SIRIZA. Sličnosti grčke Sirize i Srbize nisu samo u imenu. O tome a i o prijateljstvu sa Ciprasom, razgovarali smo sa prof.dr Hristosom Aleksopulosom.

Srbiza i Siriza? Kakve su sličnosti u ideološkom i praktičnom delovanju
Pokreta Grka Srbiza sa grčkom Sirizom?

-Pokret Grka Srbiza osnovan je 2013.godine ne u nameri da se bori za vlast već da približi Srbiju i Grčku. Ideološka platforma Srbize bazira se na korpusu levih ideja koje u sebi sadrže nacionalnu komponentu i mi se borimo za jačanje Srbije i njenu što veću saradnju sa Grčkom. Istorija se ne piše danas. Stranice srpsko-grčkih odnosa imaju hiljadugodišnju tradiciju i moramo nastaviti ono što su naši preci vekovima pre nas gradili. Mi jesmo politička opcija levice ali sa rodoljubivim smerom delovanja. Produbljivanjem bratskih i pravoslavnih veza Srbije i Grčke može prosperirati ceo Balkan, ne samo naše dve države. U ideološkom smislu se može reći da sledimo Sirizu u Grčkoj, ali u praktičnom delovanju, obzirom da smo mi pokret u Srbiji prilagodili smo se srpskoj političkoj sceni. Kao što vidite, mi na ove izbore izlazimo zajedno sa desničarima što je dokaz da možemo zajedno bez ideoloških razlika kada je opšti interes u pitanju.

Vi ste pripremili dolazak Aleksisa Ciprasa u Srbiju 2017.godine?

-Drugu Ciprasu sam, u našim razgovorima približio Srbiju, Srbe, srpsku kulturu, istoriju i sve ono što čini bratski lanac osvedočenog prijateljstva dva naroda. Pre njegove zvanične posete Republici Srbiji on je bio upoznat sa prijateljstvom srpskog naroda prema grčkom i činjenicom da smo oduvek bili na istoj strani tokom istorije. Krf i Solun u Grčkoj su sveta mesta za svakog Srbina i ostaće zauvek sinonim za vaskrs srpske države. Svaki naš sastanak sam koristio da mu istaknem značaj prijateljstva i saradnje dva naroda što je urodilo plodom i drug Cipras je došao u dvodnevnu posetu krajem januara 2017.godine. Ta poseta je imala izuzetan značaj obzirom da je bila prva poseta jednog grčkog premijera Beogradu nakon sedam godina.

Prof.dr Hristos Aleksopulos i Aleksis Cipras,

FOTO: privatna arhiva

Grčka, iako članica NATO-pakta nikada nije članstvo u ovom savezu stavljala ispred prijateljstva sa Srbijom. Ne plašeći se za moguće posledice Grčka nije učestvovala u vazdušnim napadima na bratsku Srbiju 1999.godine i tako je ostala na pravoj strani istorije. Nikada Srbi i Grci nisu bili jedni protiv drugi ve su uvek i na svakom mestu isticali međusobno istinsko prijateljstvo i zajednički pravoslavni identitet. Naši međusobni kontakti su od suštinskog značaja. Moj predak Panajot Papakostopulos, lekar i osnivač Srpskog lekarskog društva j jedan od primera koji sledim. Grk rođenjem a Srbin životom. Baš kao on, ja se trudim da sve što radim bude korisno za Srbiju i da srpski narod što više približim grčkom. Doprinos Ciprasovoj poseti je bio skromni čin te misije.

Obzirom na podršku koju uživate od strane Aleksisa Ciprasa i ideološku sličnost vaših politika, može li se reći da Vam je gospodin Cipras ”politički otac?”

-Svako od nas ima uzora u poslu kojim se bavi. Kao što lekari imaju uzore od kojih uče i čije staze uspeha prati, tako i političari imaju ljude koji su im pomogli da se ideološki profilišu. Drug Cipras u tom smislu jeste moj ”politički otac” i dosta je uticao na moj politički razvoj. Naše prijateljstvo je jedan od načina da Srbiju približim grčkom narodu kroz grčke institucije i kroz grčku vladu kao nosioca izvršne vlasti u Grčkoj a na čijem čelu je Cipras bio. Moja misija je da Grčka bolje upozna Srbiju.

Intervju prod.dr Hrostosa Aleksopulosa,

Minority News, 2014.FOTO: privatna arhiva

Baš kao što sam u intervjuu iz 2014.godine kada sam bio Predsednik Nacionalnog saveta grčke nacionalne manjine rekao da se grcima u Srbiji polje interesovanja u svim segmentima podudara sa interesovanjima i pogledima Republike Srbije tako mislim i danas. Moja misija približavanja srpskog jezika, kulture i istorije grcima ima kontinuitet.

Titov unuk na Hilandaru?

-Hilandar je još od vremena velikog župana Stefana Nemanje i njegovog sina Svetog Save pa do današnjih dana, duhovni centar srpskog naroda i pravoslavlja. Ali i svakoga ko istinski želi da poseti ovo sveto mesto koje je srpsko parče neba na grčkoj zemlji. Joška Broz, unuk Josipa Broza Tita je celog života sanjao da jednog dana ode na Hilandar i prisustvuje svetoj liturgiji. Hilandar je mesto gde se poštuju ljudske vrednosti i gde se ne prave razlike ideološke prirode. Istina je da sam i organizaciji Brozove posete Hilandaru dao doprinos i na to sam ponosan. Sveta Gora i Hilandar kao i Grčka uvek su otvoreni za sve koji dolaze u miru. Upravo je Hilandar sveto mesto koje dokazuje srpsko- grčko pravoslavno postojanje na ovim prostorima.

Prof.dr Hristos Aleksopulos i Joška Broz,

Hilandar, FOTO: Privatna arhiva

Joška Broz nije samo posetio Svetu Goru i Hilandar. Susreo se i sa drugom Ciprasom što je tadašnji premijer Grčke obelodanio na društvenim mrežama.

Aleksis Cipras, prof.dr Hristos Aleksopulos i

Joška Broz, FOTO: Privatna arhiva

Potomak osnivača Srpskog lekarskog društva, profesor strukovnih studija,
političar i Grk koji se uvek i svugde bori za srpski narod i Srbiju. Kaže da živi
svoju misiju jačanja bratskih veza dva pravoslavna naroda i da je uvek uz narod i sa
narodom jer jenjegova reč i delo-iz naroda! Rečju-Hristos Aleksopulos.

Bojan Milić

 

Novinar

Vaš komentar

Next Post

ИМА ЛИ ОВДЕ СРБА???

Sre mar 30 , 2022
Државни завод за статистику Северне Македоније објавио је данас резултате националног пописа становништва. Срба 11 180 мање од претходног пописа 2002.године. У Македонија живи 1.073.299 Македонца или 58,44 процената, 446.245 […]
%d bloggers like this: