Referendum – šansa za prekretnicu u pravosuđu

U Republici Srbiji će se 16. januara 2022.godine održati referendum o izmjenama ustava u području pravosuđa, što je preduslov za reforme u evrointegracijskom procesu. Izmjene se tiču izbora sudija i tužilaca i trebale bi da omoguće nezavisnost pravosuđa što je jedan od uslova za reforme u području vladavine prava koje su u dosadašnjem pregovaračkom procesu usporavale Srbiju u procesu evrointegracija. Referendumsko pitanje glasi: „Da li ste za potvrđivanje akta o promjeni Ustava Republike Srbije?“.

Predloženim promjenama Ustava biće isključeno učešće politike prilikom odlučivanja o izboru sudija, jer je predviđeno da sudije i predsjednike sudova bira isključivo Visoki savjet sudstva, dok će tužioce birati Visoki savjet tužilaca. Visoki savjet sudstva imat će 11 članova – šest sudija koje biraju sudije, četiri istaknuta pravnika koje bira Narodna Skupština Republike Srbije i predsjednik Vrhovnog suda. U izboru sudija više ne učestvuju ministar pravde, predsjednik Skupštinskog Odbora za pravosuđe, ali ni predsjednik Vrhovnog kasacionog suda, koji će se zvati kao nekada – Vrhovni sud. Ukida se probni mandat sudija na tri godine, što je bio jedan od najvećih nedostataka u važećem Ustavu. Visoki savjet tužilaca sastojat će se od 11 članova, od kojih pet biraju glavni javni tužioci, četiri bira Narodna Skupština Republike Srbije iz redova vodećih pravnih stručnjaka na prijedlog Odbora za pravosuđe dvotrećinskom većinom, a po položaju članovi će biti Vrhovni javni tužilac i ministar/ka pravde.

Venecijanska komisija dala je pozitivno mišljenje na predložene ustavne amandmane, navodeći da su u skladu sa evropskim standardima. Venecijanska komisija pozdravila je u novembru 2021. novi prijedlog Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi i saopštila da „u potpunosti ili djelomično slijedi većinu ključnih preporuka iz prethodnog hitnog mišljenja“. Venecijanska komisije izrazila je žaljenje što je izmjena Zakona započela tek kada je referendum o Ustavu „postao neizbježan“.

Republička izborna komisija (RIK) objavila je, da je ukupan broj glasača u Srbiji na predstojećem referendumu o ustavnim promjenama 6.510.233. Ostaje još uvijek otvoreno pitanje glasanja na Kosovu, jer su vlasti u Prištini saopštile da neće dozvoliti održavanje referenduma za građane koji su državljani Srbije i žele učestvovati na referendumu.

Analitičari smatraju, da predstojeći referendum o ustavnim promjenama, koje se tiču pravosuđa može predstavljati prekretnicu u reformi i razvoju pravosudnog sistema i doprinijeti stvaranju modernog pravosudnog sistema. O imenovanju sudija i tužilaca više neće odlučivati politika nego Visoki savjet sudstva i Visoki savjet tužilaca što će Srbiju pridružiti modernim državama EU. To će sasvim sigurno utjecati na povećanje pravne sigurnosti što će posljedično utjecati i na nivo stranih investicija i uopšte poboljšanje ekonomskog ambijenta, koji može osigurati dalji prosperitet Srbije. Pri tome su i dalje prisutni korupcijski rizici, koji se mogu umanjiti imenovanjem profesionalnih, stručnih, moralnih i odgovornih kandidata za članove Visokog savjeta sudstva i Visokog savjeta tužilaca kroz javan i transparentan postupak.

Otvaranje novog klastera – šansa za ubrzanje puta u EU

Na međuvladinoj konferenciji u decembru 2021.godine, Srbija je otvorila klaster broj 4 – Zelena agenda i održivo povezivanje, koji se sastoji od četiri pregovaračka poglavlja (Transportna politikaEnergetikaTrans-evropske mreže i Životna sredina i klimatske promjene). Otvaranje četiri pregovaračka poglavlja unosi više dinamike u pristupne pregovore. Posebno je važno otvaranje poglavlja o životnoj sredini, jer će to biti poticaj rješavanju nagomilanih ekoloških problema.

Evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje Oliver Varhelyi smatra, da se sa međuvladine konferencije šalje snažan politički signal EU o njenoj posvećenosti ulasku Srbije u EU. “Pregovori o pristupanju napreduju i EU odgovara na napredak zemlje. Otvaranje pregovora o poglavljima znači da sada mogu početi značajni pregovori o tim oblastima. To znači da naporan rad treba ne samo da se nastavi, već i da se pojača[2]”.

Varhelyi je ponovio da će dijalog o normalizaciji odnosa sa Kosovom, biti odrednica kako će se odvijati pregovarački proces između Beograda i Brisela.

Visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borell je povodom otvaranja klastera broj 4 naglasio je, da je važno da Beograd nastavi da radi na vladavini prava, usklađivanju sa vanjskom i sigurnosnom politikom EU i dijalogu sa Prištinom.

Analitičari smatraju, da je važno da je Srbija otvorila klaster broj 4 što predstavlja snažnu motivaciju za evropski integracijski proces poslije skoro dvije godine zastoja, za kojeg je prije svega odgovorna EU. Srbija ima najsnažniji kadrovski i politički potencijal, da kao prva država u regionu završi pregovore sa EU ukoliko u Briselu za to postoji politička  volja, jer je proces proširenja prvenstveno izraz političke volje za proširenjem u državama članicama EU. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je uspio odgovornost za opstrukciju u dijalogu između zvaničnog Beograda i Prištine prebaciti na vlasti u Prištini, koji jedino žele dijalog sa unaprijed poznatim rezultatom – priznanjem.

Christopher Hill: Srbija ključna za stabilnost Balkana

Srbija je svoju regionalnu i međunarodnu poziciju osnažila kroz inicijativu „Otvoreni Balkan“, koju je pokrenuo predsjednik Srbije Aleksandar Vučić (SNS) zajedno sa premijerima Sjeverne Makedonije i Albanije Zoranom Zaevim (SDSM) i Edijom Ramom (PS). Inicijativa je dobila snažnu podršku prvenstveno SAD, ali i EU kao način za ubrzanje puta ka članstvu u EU, a ne njegova zamjena.

O ključnoj ulozi Srbije u regionu svjedoči i izjava novoimenovanog ambasadora SAD u Srbiji Christophera Hilla, koji je rekao da je „Srbija ključna za stabilnost i napredak na Zapadnom Balkanu. Napredak Srbije je ključan za postizanje strateškog cilja Sjedinjenih Država da se revitalizuju naši evropski savezi, podrže demokratija i vladavina prava, unaprijedi ekonomska saradnja i rješavaju globalni i regionalni izazovi. Sjedinjene Države su i dalje posvećene produbljivanju bilateralnih odnosa sa Srbijom kroz dalju političku, ekonomsku i sigurnosnu saradnju[3]“.

Analitičari smatraju, da je najvažnije osigurati trajan mir i dugoročnu stabilnost u regionu, a to se može ostvariti preko regionalne inicijative „Otvoreni Balkan“, kroz okončanje dijaloga između zvaničnog Beograda i Prištine i implementaciju Briselskog i Washintonskog sporazuma. Predsjednik Srbije Vučić uspio je napraviti kvalitativni pomak, jer je Srbija od objekta međunarodnih odnosa postala njegov subjekt. To je potvrdio i Samit Pokreta Nesvrstanih u oktobru 2021. u Beogradu na kojem su se okupili visoki predstavnici iz više od 100 država i predstavlja najveći multilateralni skup u Evropi u 2021.godini i jedan od najvećih u svijetu.

Istraživanja i eksploatacija rudnih bogatstava – razvojna šansa Srbije

Srbija je zemlja bogata brojnim prirodnim resursima. To su potvrdila i istraživanja, koja su konstanto rađena poslije Drugog svjetskog rata na teritoriji Srbije sve do danas. Aktivnosti na istraživanjima i eksploataciji rudnih bogatstava su bile posebno intenzivne za vrijeme vladavine Borisa Tadića i Demokratske stranke (DS). U Srbiji se trenutno na više od 40 lokacija vrše istraživanja različitih prirodnih bogatstava.

U posljednje vrijeme najveća pažnja je usmjerena ka istraživanjima litija, koji se nalazi na teritoriji zapadne Srbije. Nalazišta litija se nalazi i na teritoriji Bosne i Hercegovine. Prema procjenama Srbija i Bosna i Hercegovina imaju oko 10% svjetskih zaliha litija.  Zemlja koja se domogne litija postaje globalni igrač na tržištu. S obzirom da se radi o strateškoj sirovini država postaje strateški partner. Litij ima visoku tržišnu vrijednost i cijenu, koja će rasti. Tehnologije kako doći do litija su vrlo složene i zbog toga je važno poštovati i implementirati visoke tehnološke i ekološke standarde.

Analitičari smatraju, da Srbija koja ima bogate rudne resurse te resurse treba i dalje istraživati i odgovorno eksploatirati. Pri tome navode slučaj Arapa i arapskih država na Bliskom istoku, koji su krenuli sa istraživanjima i eksploatacijom nafte, koja ih je lansirala na svjetsku scenu kao važne igrače. Šta bi se desilo, da su Arapi odbili istraživanja i eksploataciju nafte? Gdje bi sada bili? Zbog toga je važno uspostaviti partnerstvo sa EU, SAD ali i nekim drugim zemljama, jer to može biti i način da se ubrza put Srbije ka članstvu u EU, naravno uvažavajući najmodernije standarde, koji postoje u toj oblasti. Svijet se nalazi pred krizom nesagledivih posljedica, težom od pandemije korona i zbog toga je od izuzetne važnosti da države donose pravilne strateške odluke, da se pozicioniraju u skladu sa novim geopolitičkim promjenama. Političari se ne smiju igrati sa sudbinom države i njenom budućnosti, jer se postavlja smisao postojanja prirodnih resursa ukoliko ih ne znate ili ne želite na odgovarajući način koristiti.

Incidenti na etničkoj i vjerskoj osnovi

Međunarodni institut IFIMES je upozoravao u svojim analizama, da je došlo do upada u sigurnosno-obavještajni i odbrambeni sistem Republike Srbije. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je detektirao i osujetio te negativne pojave i preduzeo odgovarajuće mjere na njihovom suzbijanju, ali još uvijek nedovoljne. Poteškoću predstavlja povezanost pojedinih nosioca istaknutih državnih funkcija, koji zajedno sa jednim dijelom međunarodnog faktora rade na destabilizaciji Srbije sa ciljem uklanjana sa vlasti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

U posljednje vrijeme došlo je do intenzivnih incidenata u kojima su meta građani bošnjačke nacionalnosti i islamske vjeroispovijesti. Iako se radi na stalnom unapređenju i afirmaciji manjinskih etničkih zajednica broj incidenata se povećava posebno kada je u pitanju bošnjačka zajednica. Odnosi između Srba i Bošnjaka ključni su za stabilnost i budućnost Bosne i Hercegovine. Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije pokrenulo je disciplinski postupak protiv 12 pripadnika Uprave granične policije u Priboju koji su ponašanjem van službe i uniforme vrijeđali građane druge vjere i nacionalnosti. U postojećoj situaciji je važno, da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio posjetu opštini Priboj da bi se spustile narasle međunacionalne tenzije i preduzele konkretne mjere u vezi s tim, te se obezbijedila puna sigurnost za sve građane Srbije.

Analitičari smatraju, da se nedavni incidenti, koji su usmjereni prema Bošnjacima najvećim dijelom mogu povezati sa aktivnostima upada u sigurnosno-obavještajni i odbrambeni sistem Srbije i činjenici da u njemu učestvuju i nosioci važnih državnih funkcija, koji sa jednim dijelom stranog faktora zajednički rade na destabilizaciji Srbije. Država je dužna osigurati zaštitu svim svojim građanima bez obzira na etničko, vjersko i drugo porijeklo i to je ne oslobađa odgovornosti u postojećoj situaciji. Procjene su, da će doći do intenziviranja napada sa etničkom ili vjerskom pozadinom kako se budu približavali parlamentarni i predsjednički izbori u Srbiji 3.aprila 2022.godine što od države Srbije traži hitno djelovanje, jer je time napadnut i ugrožen njen sigurnosno-obavještajni i odbrambeni sistem što može odvesti državu u neželjenom smjeru – potpunoj destabilizaciji. Zbog toga je važno da država Srbija poduzme intenzivne aktivnosti na „čišćenju“ sigurnosno-obavještajnog i odbrambenog sektora i odstrani „inficirane“ kadrove.

Ljubljana/Washington/Bruxelles/Beograd, 10.januar 2022

IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konsultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine.

Urednik

Vaš komentar

Next Post

Usamljenost u braku: Kako smo se udaljili od voljene osobe i zašto se osećamo kao samac u bračnoj zajednici?

Sub jan 15 , 2022
Ako se bojiš usamljenosti, ne ženi se – reči su slavnog ruskog pisca Antona Pavloviča Čehova. Da li je moguće izbeći emotivnu udaljenost u braku ili do toga neminovno dolazi kad-tad, […]
%d bloggers like this: